1
<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
2
<page xmlns="http://projectmallard.org/1.0/" type="topic" style="question" id="color-whyimportant" xml:lang="sr-Latn">
5
<link type="guide" xref="color"/>
6
<desc>Upravljanje bojom je važno dizajnerima, fotografima i umetnicima.</desc>
8
<name>Ričards Hjudžiz</name>
9
<email>richard@hughsie.com</email>
11
<include xmlns="http://www.w3.org/2001/XInclude" href="legal.xml"/>
13
<mal:credit xmlns:mal="http://projectmallard.org/1.0/" type="translator copyright">
14
<mal:name>Miroslav Nikolić</mal:name>
15
<mal:email>miroslavnikolic@rocketmail.com</mal:email>
16
<mal:years>2012</mal:years>
20
<title>Zašto je važno upravljanje bojom?</title>
21
<p>Upravljanje bojom je proces snimanja boje koristeći ulazni uređaj, prikazivanja na ekranu, i štampanja iste dok upravlja tačnim bojama i opsegom boja na svakom medijumu.</p>
23
<p>Potrba za upravljanjem boje je verovatno najbolje objašnjena fotografijom ptice na zimskom mraznom danu.</p>
26
<desc>Ptica na mraznom zidu kao što se vidi na objektivu fotoaparata.</desc>
27
<media type="image" mime="image/png" src="figures/color-camera.png"/>
30
<p>Prikaz tipično prezasićenog plavog kanala, što čini da slika izgleda toplo.</p>
33
<desc>Ovo vidi korisnik na ekranu uobičajenog poslovnog prenosnog računara.</desc>
34
<media type="image" mime="image/png" src="figures/color-display.png"/>
37
<p>Primetite da belo nije „belo papira“ i da je zenica oka sada blatnjavo braon.</p>
40
<desc>Ovo je ono što korisnici vide kada štampaju na običnom štampaču sa mlazom</desc>
41
<media type="image" mime="image/png" src="figures/color-printer.png"/>
44
<p>Osnovni problem koji imamo ovde jeste taj da je svaki uređaj u stanju da rukuje različitim opsegom boja. Dakle, dok ćete vi možda moći da snimite električno plavu fotografiju, većina štampača neće biti u stanju da je proizvede.</p>
45
<p>Većina uređaja slika snima u RGB-u (crvena, zelena, plava) i mora da pretvori u CMJK (zelenoplava, purpurnocrvena, žuta, i crna) za štampanje. Još jedan problem jeste taj da ne možete imati <em>belo</em> mastilo, i zato belina može da bude dobra samo koliko i boja papira.</p>
47
<p>Još jedan problem su jedinice. Bez određivanja lestvice na kojoj se meri boja, ne možemo da znamo da li je 100% crvene blizu infracrvenoj ili je to zatvorenije crveno mastilo u štampaču. Ono što je 50% crvene na jednom ekranu verovatno je nešto kao 62% crvene na drugom ekranu. To je isto kao kada biste nekome rekli da ste vozili samo 7 jedinica rastojanja, ali bez jedinica ne možemo znati da li su to 7 kilometara ili 7 metara.</p>
49
<p>Kada govorimo o boji, na jedinice mislimo kao na skalu. Skala je u suštini opseg boja koje se mogu proizvesti. Uređaj kao što je DSLR fotoaparat može imati veliku skalu, biti u stanju da snimi sve boje zalaska sunca, ali projektor ima veoma malu skalu i sve boje će izgledati kao da su „isprane“.</p>
51
<p>U nekim slučajevima možemo da <em>popravimo</em> izlaz uređaja izmenom podataka koje mu šaljemo, ali u drugim slučajevima kada to nije moguće (ne možete da odštampate električno plavu) treba da pokažemo korisniku na šta će da liči rezultat.</p>
53
<p>Za fotografije ima smisla koristiti puni opseg tonova boje uređaja, da bi mogli da načinite neznatne izmene u boji. Za ostale grafike, možda ćete želeti da tačno pogodite boju, što je važno ako pokušavate da na krigli štampate amblem Red Heta koji <em>mora</em> da bude potpuno iste Red Het crvene boje.</p>